Trump pokušava blokirati povratak bivšeg iračkog premijera

U najnovijem otvorenom miješanju u unutrašnju politiku druge države, Trump je u utorak upozorio Irak da će Washington obustaviti podršku toj zemlji ukoliko ponovo izabere Malikiya za premijera. Riječ je o jednoj od najoštrijih američkih poruka Bagdadu u posljednjih nekoliko godina.

“Posljednji put kada je Maliki bio na vlasti, zemlja je potonula u siromaštvo i potpuni haos. To se ne smije ponoviti”, napisao je Trump, optužujući Malikiya za, kako je naveo, “ludačke politike i ideologije”.

Maliki je odbacio Trumpove prijetnje.

“Kategorički odbacujemo otvoreno američko miješanje u unutrašnje poslove Iraka i smatramo ga kršenjem iračkog suvereniteta”, poručio je Maliki u objavi na mreži X.

“Dijalog među državama jedina je održiva politička opcija u rješavanju ovakvih pitanja, a ne jezik diktata i prijetnji”, dodao je.

Trumpove izjave predstavljaju do sada najdirektniji izraz njegove kampanje za suzbijanje utjecaja proiranskih političkih i paravojnih struktura u Iraku - zemlji koja godinama balansira između svoja dva najvažnija saveznika, Sjedinjenih Američkih Država i Irana.

Upozorenje iz Washingtona uslijedilo je nakon što je glavni savez šiitskih političkih blokova u Iraku, koji ima većinu u parlamentu, izabrao Malikiya za svog kandidata za premijera, nakon nedavnih izbora. Maliki je bio prvi demokratski izabrani premijer Iraka nakon američke invazije 2003. godine i svrgavanja Saddama Husseina.

Njegova kandidatura iznenadila je mnoge Iračane koji ga smatraju odgovornim za vođenje sektaške politike u korist šiitske većine, čime su, kako tvrde kritičari, suniti gurnuti u naručje ekstremno nasilnog ISIL-a, koji je 2014. godine zauzeo gotovo trećinu iračke teritorije nakon raspada sigurnosnih snaga.

Obnova utjecaja

Kao visoki funkcioner šiitske stranke Dawa, Maliki je bio premijer u dva mandata od 2006. do 2014. godine - period obilježen krvavim sektaškim nasiljem, sukobima sa sunitskim i kurdskim političkim rivalima, rastućim napetostima sa SAD-om, ali i lošim javnim uslugama te raširenom korupcijom.

Godine 2014. bio je prisiljen da odstupi nakon brzog napredovanja ISIL-a, uz pritisak neuobičajeno široke koalicije kritičara - od Sjedinjenih Američkih Država i Irana, do sunitskih lidera i najvišeg šiitskog vjerskog autoriteta u Iraku.

Već 2015. godine, parlamentarna komisija pozvala je na krivično gonjenje Malikiya i desetina drugih visokih zvaničnika zbog pada Mosula u ruke ISIL-a.

Uprkos tome, Maliki - danas u srednjim sedamdesetim godinama - ostao je jedan od najutjecajnijih političkih aktera u zemlji, predvodeći koaliciju "Država prava" i održavajući bliske veze s moćnim frakcijama koje podržava Iran.

Analitičari navode da je vješto, ali tiho, obnavljao utjecaj kroz veze s naoružanim milicijama, sigurnosnim aparatom i pravosuđem.

Izgnanstvo i povratak

Maliki je rođen 1950. godine u selu Janaja na jugu Iraka, u politički aktivnoj porodici. Njegov djed pisao je poeziju koja je pozivala na pobunu protiv britanskih kolonijalnih vlasti, dok je otac bio arapski nacionalist.

Kratko je uhapšen 1979. godine, nakon čega je pobjegao iz zemlje, jedva izmakavši Saddamovoj policiji. Porodična zemlja mu je oduzeta, a desetine članova rodbine ubijene su tokom naredne decenije. U rodno selo se nije vratio sve do američke invazije.

Zbog pripadnosti zabranjenoj stranci Dawa, Maliki je pod Saddamom osuđen na smrt i proveo je gotovo 25 godina u egzilu, uglavnom u Siriji i Iranu, boreći se za rušenje diktatora. Poput mnogih iračkih prognanika, vratio se nakon pada Saddama, čime je okončana dugogodišnja sunitska dominacija nad šiitskom i kurdskom većinom.

Prije povratka bio je gotovo nepoznat u Iraku, ali je 2006. godine izabran kao kompromisni kandidat za vođenje nestabilne koalicijske vlade.

Nekoliko mjeseci nakon stupanja na dužnost, Maliki je crvenom tintom potpisao nalog za pogubljenje Saddama Husseina, koji je potom obješen. Time je, kako navode analitičari, ostvario životni cilj preuzimanja vlasti iz ruku sunita, ali je upravo nastojanje da učvrsti šiitsku dominaciju kasnije dovelo do njegovog političkog sloma.

Sektaške podjele

Iako je u početku viđen kao šiitski ekstremist spreman na kompromis, Maliki je ubrzo doveden u pitanje i u američkim krugovima. U jednom povjerljivom memorandumu američke vlade, koji je kasnije procurio u javnost, tadašnji savjetnik za nacionalnu sigurnost Stephen Hadley upozorio je predsjednika Georgea W. Busha na ozbiljne probleme u radu Malikiyeve vlade.

“Uprkos Malikiyevim umirujućim riječima, ponovljeni izvještaji naših komandanata na terenu produbili su zabrinutost u vezi s njegovom vladom”, naveo je Hadley, spominjući, između ostalog, uskraćivanje javnih usluga sunitskim područjima i smjenjivanje sposobnih vojnih zapovjednika na sektaškoj osnovi.

Sunitski lideri optuživali su Malikiya da nije obuzdao šiitske milicije, već se fokusirao na nemirne sunitske provincije poput Anbara na zapadu zemlje.

Nedugo nakon povlačenja američkih trupa u decembru 2011. godine, Malikiyeva vlada zatražila je hapšenje sunitskog potpredsjednika, što je dodatno produbilo političku krizu i, prema njegovim kritičarima, dovelo u pitanje njegovu posvećenost demokratiji.

Maliki je odbacivao optužbe za sektaštvo.

“Ne borim se u Anbaru zato što su tamo suniti, jer sam se borio i protiv šiitskih milicija. Al-Kaida i milicije su isto – obje ubijaju ljude i dižu ih u zrak”, rekao je Maliki Reutersu 2014. godine.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad